Tajna Titove sahrane: Sanduk sa telom Josipa Broza izvađen je iz grobnice u poslednjem trenutku, evo šta su uradili sa njim
Josip Broz Tito, doživotni predsednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Saveza komunista Jugoslavije, preminuo je 4. maja 1980. godine u Ljubljani, nakon 122 dana duge i iscrpljujuće borbe sa bolešću. Njegovi zdravstveni problemi počeli su krajem decembra 1979. godine, kada je došlo do začepljenja krvnih arterija u levoj nozi. Lekarski konzilijum je u početku pokušao da problem reši lekovima, jer je Tito odbijao operaciju.
Međutim, kada terapija nije dala rezultate, 12. januara 1980. izveden je arterijski bajpas. Ova operacija je, zbog kašnjenja, bila neuspešna, pa je njegovo stanje nastavilo da se pogoršava. Samo devet dana kasnije, 21. januara, doneta je teška odluka da se izvrši amputacija leve noge.
Pogledajte u galeriji fotografije Josipa Broza Tita:
Posle amputacije došlo je do kratkotrajnog poboljšanja, ali je organizam već bio znatno oslabljen. Problemi sa bubrezima, a zatim i upala pluća dodatno su narušili zdravlje predsednika Jugoslavije. Od 26. februara nalazio se u veštačkoj komi, priključen na aparate za disanje. Uprkos svim naporima lekara, njegovi vitalni organi su otkazivali jedan za drugim, dok 4. maja 1980. godine u 15.05 časova, u svojoj 88. godini, Tito nije preminuo.
Titova želja – grobnica poput Ruzveltove
Sam predsednik je još za života govorio kako želi da počiva u jednostavnoj grobnici, nalik onoj američkog predsednika Frenklina Ruzvelta. Tokom posete porodičnom domu Ruzveltovih, Tito je bio fasciniran skromnošću grobnog mesta, pa je poželeo da i njegova večna kuća bude jednostavna, okružena cvećem, sa belim mermernim sarkofagom na kome će pisati samo njegovo ime, prezime, nadimak i godine rođenja i smrti.
Njegova želja ostvarena je u Beogradu, u „Kući cveća“, posebnom kompleksu unutar predsedničkog vrta. Ispod centralne lanterne u ovom objektu postavljen je sarkofag, kako bi simbolično „počivao pod otvorenim nebom“, baš kao i njegov američki kolega.
Pripreme za sahranu u Beogradu
Nakon smrti predsednika Jugoslavije, usledile su hitne pripreme za njegovu sahranu. Za samo 72 sata bilo je potrebno da se u „Kući cveća“ izbetonira površina od 200 m², u sklopu koje su se nalazile grobnica, prostor za mimohod i tribine namenjene stotinama visokih zvanica iz celog sveta.
Pogledajte u galeriji kako je izgledala sahrana:
Uprkos izuzetno kratkom roku i ogromnom poslu, sve je bilo završeno na vreme – u ranim jutarnjim časovima 8. maja 1980. godine. Tada je bila spremna i monumentalna nadgrobna ploča od aranđelovačkog mermera, teška čak devet tona, izrađena specijalno za tu priliku.
Inženjer Gavrilović, koji je učestvovao u realizaciji, kasnije je svedočio:
„Bilo je jasno da se mermerna ploča teška devet tona može postaviti samo pomoću dizalice, a tako dugotrajan i neizvestan čin pred svetskim kamerama ne bi bio prikladan. Zato smo odlučili da privremeno stavimo masku od mermera, znatno lakšu.“
Tito je 2 puta sahranjen
Sanduk sa posmrtnim ostacima Josipa Broza, zakovan i dopremljen iz Ljubljane tri dana ranije, izvađen je iz grobnice, obložen bakarnom maskom i ponovo spušten na dno.Preko njega je postavljena betonska ploča, a zatim i teška mermerna nadgrobna ploča.
Pogledajte u galeriji kako izgleda njegov grob danas:
Konačna sahrana Josipa Broza Tita završena je tek kasno uveče 8. maja 1980. godine, u prisustvu samo nekolicine najbližih saradnika i ljudi od poverenja. Time je, u tišini i bez kamera, zauvek zatvoreno jedno od najznačajnijih poglavlja jugoslovenske istorije.
Bonus video: Ovo je čuveni Plavi voz